sobota, 18. december 2010
Kome jedina briga bude ahiret, Allah, dž.š., će ga poštedjeti drugih briga!
Preveo: Sead ef. Jasavić
Vjernik živi sa brojnim brigama. Nekada te brige mogu prouzrokovati rastrojstvo i udaljavanje srca od pravoga cilja, okrećući se poslovima dunjalučara i njihovim brigama, što će utjecati na to da specifičnost i posebnost nestane i da se poremete parametri vrednovanja!
Dunjaluk ima jednu posebnu, sebi svojstvenu osobinu – Allah, dž.š., ga nikome nije vječno dao: ''Allahov, dž.š., hakk i pravo je to da neće uzdići neku od dunjalučkih stvari a da je ne spusti na zemlju!'' (Buhari, br. 6136.)
U pitanju su samo dani koje Allah, dž.š., meðu ljudima obrće, uzdižući jedne a spuštajući druge; ojačavajući jedne a ponižavajući druge – kako bi se ispunio Allahov, dž.š., hikmet i Njegova mudrost u iskušavanju Njegovih robova! Allah, dž.š., dunjaluk i ovosvjetske ljepote daruje kako mu'minu – vjerniku, tako i kafiru – nevjerniku, ali znajte da Allah, dž.š., Svoj din daje samo onima koje On voli!
Poslanik, s.a.v.s., začudio se Abdullahu b. Amru, r.a., kada je Abdullah popravljao i zidao zid svoje kuće – i želeći da njegovo srce u potpunosti odvoji od dunjaluka, podsjećajući ga na skori dogaðaj koji će mu se desiti, tj. na smrt, kako bi se što bolje za nju pripremio, rekao mu je: ''Smrt je brža od toga!'' (Ebu Davud, br. 5236.; Tirmizi, br. 2335.), tj. popravljaš svoju kuću iz bojazni da ti se ne uruši za vrijeme života, a možda će se tvoj život urušiti i možda ćeš umrijeti prije negoli se tvoja kuća sruši! Popravljanje, zidanje i nizanje cigli ahiretske kuće i dobrih djela preče je od popravljanja, zidanja i nizanja cigli dunjalučke kuće!
Dakle, od sunneta Muhammeda, s.a.v.s., je opomenuti smrću i kratkoćom života one koji se dunjaluku i dunjalučkim uživanjima predaju, kao što je od sunneta Muhammeda, s.a.v.s., opomenuti i skrenuti pažnju na dunjalučke hakkove i obaveze onima koji su se ahiretu predali kao što Allah, dž.š., kaže: ''I ne zaboravi udio svoj na ovome svijetu!'' (El-Kassas, 77.)
Islam je put umjerenosti i sredine, koji ne dozvoljava čovjeku da skreće niti ulijevo niti udesno!
Islam je spoj dina i dunjaluka i neprestanog rada za oba svijeta, kao što je rečeno: ''Radi za onaj svijet kao da ćeš sutra umrijeti, i radi za ovaj svijet kao da ćeš vječno živjeti!''
čovjek koji je okružen brojnim ni'metima i blagodatima ovoga svijeta može, kasnije, biti izložen većoj odgovornosti i kazni, a da toga nije ni svjestan! Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Ako vidiš da Allah, dž.š., daje nekom Svom robu blagodati dunjaluka – dok je taj rob neprestano u grijesima i neposlušnosti prema Njemu – znajte da je u pitanju Allahova zamka, navlačenje i istidradž prema tom čovjeku!“ (Medžme'ul-Zeva'id, br.17796.)
Allah, dž.š., kaže: ''A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimaštinom i bolešću ih kažnjavali ne bi li poslušni postali. Trebalo je da su poslušni postali kad bi im kazna Naša došla! Ali, srca njihova su ostala tvrda, a šejtan im je lijepim prikazivao ono što su radili. I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili, i zameo bi se trag narodu koji čini zlo, i neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova!“ (El-En'am, 42.-45.)
Dakle, nemoj da te žalosti ono što te je od dunjaluka mimoišlo, i nemoj da ti oko žudi za onim što je drugim ljudima od dunjaluka dato, zbog toga što ne treba zavidjeti na dunjalučkim blagodatima onim ljudima koji te Allahove, dž.š., ni'mete ne koriste na pravi način, već ih zloupotrebljavaju i čine harame s njima zbog čega će biti kažnjeni možda i na oba svijeta!
Nekome će dunjalučke ljepote i uživanja biti ubrzana nagrada koju im je Allah, dž.š., dao kako bi im uskratio vječitu ljepotu i uživanje onda kada ćemo svi mi biti u najvećoj potrebi za njom! Kada su ashabi, r.a., spomenuli blagodati i ljepote koje uživaju Bizantinci i Perzijanci, Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''To su ljudi kojima je Allah, dž.š., dao da uživaju samo na ovome svijetu!“ (Muttefekun alejhi)
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Oni koji su bili najsitiji na Zemlji – bit će najgladniji na Sudnjemu danu!“ (Hasen. Sunen Tirmizi, br. 2478.; Sunen Ibnu Madže, br. 3351.)
Allah, dž.š., kaže: ''Onome ko žudi za ovim svijetom, Mi mu brzo dajemo ono što hoćemo, a i kome hoćemo, ali ćemo mu poslije toga Džehennem pripremiti, u kome će se osramoćen i odbačen peći.“ (El-Isra', 18.)
Draga braćo, znajte da ćemo odgovarati i da ćemo biti pitani za svaki ni'met, blagodat i uživanje u kojem smo. Propao je onaj koji je ni'met i Allahovu, dž.š., blagodat zloupotrijebio i hakka njenog nije ispunio, a nije propao onaj koji odreðeni ni'met nikako nije dobijao!
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Prvo pitanje koje će biti upućeno čovjeku na Sudnjemu danu u vezi s blagodati jeste: 'Zar ti nismo tijelo zdravljem opskrbili, i zar te nismo hladnom vodom pojili!?''' (Tirmizi, br. 3358.)
Zdravlje tijela i pitka, čista i hladna voda su dva ni'meta bez kojih se faktički ne može ni živjeti, i nema života bez njih. Stoga kada budemo odgovarali za život, kako smo ga živjeli – bit ćemo pitani za ni'met zdravlja i vode, jesmo li ih koristili u haramu ili dobrim djelima i halalu!
Dakle, draga braćo, kao što smo u prethodnim hutbama govorili – džennetski put je prepun iskušenja i prepreka, i neće ih savladati niko, osim onaj kome ahiret bude sva briga. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Džennet je prekriven poteškoćama, dok je Džehennem prekriven uživanjima i strastima!“ (Muslim, br. 2822.)
Musliman, koji je svjestan veličine Božije, sve svoje briga skraćuje na jednu, a to je ahiret i vječni spas! Pravi musliman sav svoj trud i sve svoje vrijeme troši na putu ostvarenja tog cilja, ne osvrćući se na dunjalučka kratka uživanja i razonode! Musliman je onaj koji ne prodaje skupo za jeftino! Onoliko koliko Allah, dž.š., ima mjesta u srcu tvome, toliko ćeš i ti kod Allaha, dž.š., imati mjesta, kao što je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Ko želi znati šta ga sutra čeka kod Allaha, dž.š. – neka samo pogleda u ono šta je on danas pripremio za Allaha, dž.š.!'' (Zuhd l-ibni Mubarek, br. 849., Darekutni u Efradu)
Ko bude neprestano razmišljao o Allahovom raziluku i zadovoljstvu – takvog neće omesti nikakvo uživanje ili ni'met, niti će ga ikakvo iskušenje zaslijepiti. Ko se s Allahom, dž.š., bude družio u ljepoti i imanju, Allah, dž.š., će mu se naći na usluzi onda kada mu bude teško.
Poslanik, s.a.v.s., rekao je Ibn Abbasu, r.a.: ''čuvaj Allaha – sačuvat će te; čuvaj Allaha – uvijek će ti izlaziti u susret; znaj za Allaha u uživanju i lahkoći – znat će za tebe onda kada budeš u teškoći. Kada moliš – moli Allaha, a ako pomoć tražiš – traži je od Allaha...“ (Sahih. Musned Ahmed b. Hanbel, br. 2804.)
Da bi čovjek bio u ovakvom halu, treba da je neprestano svjestan Allaha, dž.š., i da Ga se neprestano stidi više nego što se stidi ljudi i Allahovih, dž.š., stvorenja! Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Ono što ti je mrsko da o tebi ljudi znaju ili da ti ljudi vide – nemoj to činiti ni onda kada si sam!“ (Hasen. Kunzul-'Ummal, br. 5270.); ili: ''Obožavaj Allaha, dž.š., kao da Ga vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš – On tebe vidi!“ (Muttefekun alejhi)
Osoba koja razmišlja o ahiretu – kada zgriješi – sjeti se Allaha, dž.š., brzo se pokaje i povrati Pravome putu. Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Ostavite loše djelo – ako se sjetite Allaha, dž.š.!'' (Hasen. Medžme'ul-Zeva'id, br. 17687.)
Onaj ko bude strepio i ko se bude plašio Allaha, dž.š., na ovome svijetu, i ko se griješenja prema Njemu bude čuvao, i onaj koji je o ahiretu uvijek razmišljao – takav će biti bezbjedan i miran na Sudnjemu danu. Poslanik, s.a.v.s., kaže da je Allah, dž.š., rekao: ''Tako Mi Mog veličanstva i veličine – neće Moj rob imati dva mira niti dva straha! Ako bude bezbjedan i miran spram Mene na dunjaluku – prepast ću ga na Danu okupa svih ljudi, a ako Me se bude plašio na dunjaluku – bit će miran i bezbjedan na Danu okupa svih ljudi!“ (Sahih. Hiljetul-Evlija', 5/189.)
Onaj koji razmišlja o ahiretu – razmišlja o tome šta će ga Džennetu približiti kao i o onome šta će ga od Džehennema udaljiti. Ono što čovjek hoće i za čim žudi – Allah, dž.š., će mu to i dati! Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Džennet vam je bliži od kopče na vašoj cipeli, ali je isti slučaj i sa Džehennemom!'' (Sahihul-Buhari, br.6123.)
Ako čovjek bude iskren u borbi sa svojim nefsom i u borbi sa svojom dušom – Allah, dž.š., će mu olakšati put ka Sebi! Allah, dž.š., kaže: ''Allah još više povećava uputu onima koji se žele uputiti!“ (Merjem, 76.)
Onaj koji uvijek razmišlja o ahiretu, ne gleda na dunjaluk kao na vječnu kuću zbog toga što zna da je na dunjaluku samo putnik ka vječnosti. Poslanik, s.a.v.s., kaže da mu je Džibril, a.s., rekao: ''O, Muhammede, živi koliko hoćeš – umrijet ćeš; voli koga hoćeš – rastavit ćeš se od njega; radi šta želiš – to će te i čekati!“ (Sahih. Mustedrek od imama Hakima, br. 7921.)
Poslanik, s.a.v.s., čudio se tome kako je mnogo širom otvorenih vrata hajra i dobra – a tako malo ljudi na njih ulazi, i kako je mnogo uskih i stisnutih vrata šerra i zla – a tako mnogo ljudi se na njih probija.
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Nisam vidio ništa nalik džehennemskim strahotama – a da su ljudi tako nemarni spram njih, niti sam vidio išta nalik džennetskim ljepotama – a da su ljudi tako nemarni spram njih!“ (Hasen. Tirmizi, br. 2601.)
Osoba koja razmišlja o ahiretu – čuva se šerra i zla, a teži svakoj vrsti hajra i dobra! Osoba koja razmišlja o ahiretu je onakva kako je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se bude: ''Ponašaj se na dunjaluku kao da si stranac ili putnik!“ (Buharija, br.6053.)
Svi znate kako se treba ponašati jedan stranac ili jedan putnik i šta mu je činiti. Ko ne zna puta ili nema opskrbe i novaca, ili ne umije čitati znake, ili bude spor u hodu – takav putnik neće stići na svoje odredište! Kome ahiret bude sva briga – Allah, dž.š., će njegovo srce osloboditi od ostalih briga!
Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Kome sve brige budu jedna briga – briga proživljenja i Sudnjega dana, Allah, dž.š., će ga sačuvati od ostalih briga, a koga rastrgnu dunjalučke brige – Allah, dž.š., neće se obazrijeti na njega!“ (Hasen. Ibn Madže, br.257.)
Na drugom mjestu, Allah, dž.š., kaže: ''Kome ahiret bude najveća briga – Allah, dž.š., dat će mu bogatstvo u srcu, bit će miran i spokojan, a dunjaluk će mu silom doći, a kome dunjaluk bude najveća briga – Allah će mu siromaštvo pred oči posaditi, neće biti miran i spokojan, a od dunjaluka će mu doći samo ono što mu je odreðeno!“ (Sahih. Ibn Madže, br. 4105.)
Dakle, predavanje ahiretu je isplativo, dok predavanje dunjaluku ne može promijeniti ono što je već odreðeno!
Iz svega navedenog možemo zaključiti sljedeće:
1. Allahov zakon i sunnet po pitanju svih dunjalučkih stvari jeste da ih uzdiže, ali i spušta na zemlju.
2. Od znakova prezrenosti dunjaluka je i taj da ga Allah, dž.š., poklanja i nevjerniku, za razliku od dina.
3. Što ima više ni'meta, blagodati i uživanja – s time je i odgovornost veća.
4. Nekome će dunjalučke blagodati i uživanja biti nagovještaj pošteðenosti istog na Sudnjemu danu.
5. Put ka Džennetu prepun je prepreka i iskušenja.
6. Onaj koji razmišlja o ahiretu:
- zna za Allaha u lahkoći i teškoći,
- kaje se kada zgriješi,
- razmišlja o onome što će ga približiti Džennetu, kao i o onome što će ga udaljiti od Džehennema,
- ne gleda na dunjaluk kao na vječnu kuću,
- skroman je na dunjaluku i ne rasipa se,
- strepi i boji se Allaha, dž.š.,
- jedina briga mu je ahiret,
- srce mu je bogato i spokojno.
Šejh Mahmud Muhammed el-Haznedar
Vjernik živi sa brojnim brigama. Nekada te brige mogu prouzrokovati rastrojstvo i udaljavanje srca od pravoga cilja, okrećući se poslovima dunjalučara i njihovim brigama, što će utjecati na to da specifičnost i posebnost nestane i da se poremete parametri vrednovanja!
Dunjaluk ima jednu posebnu, sebi svojstvenu osobinu – Allah, dž.š., ga nikome nije vječno dao: ''Allahov, dž.š., hakk i pravo je to da neće uzdići neku od dunjalučkih stvari a da je ne spusti na zemlju!'' (Buhari, br. 6136.)
U pitanju su samo dani koje Allah, dž.š., meðu ljudima obrće, uzdižući jedne a spuštajući druge; ojačavajući jedne a ponižavajući druge – kako bi se ispunio Allahov, dž.š., hikmet i Njegova mudrost u iskušavanju Njegovih robova! Allah, dž.š., dunjaluk i ovosvjetske ljepote daruje kako mu'minu – vjerniku, tako i kafiru – nevjerniku, ali znajte da Allah, dž.š., Svoj din daje samo onima koje On voli!
Poslanik, s.a.v.s., začudio se Abdullahu b. Amru, r.a., kada je Abdullah popravljao i zidao zid svoje kuće – i želeći da njegovo srce u potpunosti odvoji od dunjaluka, podsjećajući ga na skori dogaðaj koji će mu se desiti, tj. na smrt, kako bi se što bolje za nju pripremio, rekao mu je: ''Smrt je brža od toga!'' (Ebu Davud, br. 5236.; Tirmizi, br. 2335.), tj. popravljaš svoju kuću iz bojazni da ti se ne uruši za vrijeme života, a možda će se tvoj život urušiti i možda ćeš umrijeti prije negoli se tvoja kuća sruši! Popravljanje, zidanje i nizanje cigli ahiretske kuće i dobrih djela preče je od popravljanja, zidanja i nizanja cigli dunjalučke kuće!
Dakle, od sunneta Muhammeda, s.a.v.s., je opomenuti smrću i kratkoćom života one koji se dunjaluku i dunjalučkim uživanjima predaju, kao što je od sunneta Muhammeda, s.a.v.s., opomenuti i skrenuti pažnju na dunjalučke hakkove i obaveze onima koji su se ahiretu predali kao što Allah, dž.š., kaže: ''I ne zaboravi udio svoj na ovome svijetu!'' (El-Kassas, 77.)
Islam je put umjerenosti i sredine, koji ne dozvoljava čovjeku da skreće niti ulijevo niti udesno!
Islam je spoj dina i dunjaluka i neprestanog rada za oba svijeta, kao što je rečeno: ''Radi za onaj svijet kao da ćeš sutra umrijeti, i radi za ovaj svijet kao da ćeš vječno živjeti!''
čovjek koji je okružen brojnim ni'metima i blagodatima ovoga svijeta može, kasnije, biti izložen većoj odgovornosti i kazni, a da toga nije ni svjestan! Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Ako vidiš da Allah, dž.š., daje nekom Svom robu blagodati dunjaluka – dok je taj rob neprestano u grijesima i neposlušnosti prema Njemu – znajte da je u pitanju Allahova zamka, navlačenje i istidradž prema tom čovjeku!“ (Medžme'ul-Zeva'id, br.17796.)
Allah, dž.š., kaže: ''A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimaštinom i bolešću ih kažnjavali ne bi li poslušni postali. Trebalo je da su poslušni postali kad bi im kazna Naša došla! Ali, srca njihova su ostala tvrda, a šejtan im je lijepim prikazivao ono što su radili. I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili, i zameo bi se trag narodu koji čini zlo, i neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova!“ (El-En'am, 42.-45.)
Dakle, nemoj da te žalosti ono što te je od dunjaluka mimoišlo, i nemoj da ti oko žudi za onim što je drugim ljudima od dunjaluka dato, zbog toga što ne treba zavidjeti na dunjalučkim blagodatima onim ljudima koji te Allahove, dž.š., ni'mete ne koriste na pravi način, već ih zloupotrebljavaju i čine harame s njima zbog čega će biti kažnjeni možda i na oba svijeta!
Nekome će dunjalučke ljepote i uživanja biti ubrzana nagrada koju im je Allah, dž.š., dao kako bi im uskratio vječitu ljepotu i uživanje onda kada ćemo svi mi biti u najvećoj potrebi za njom! Kada su ashabi, r.a., spomenuli blagodati i ljepote koje uživaju Bizantinci i Perzijanci, Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''To su ljudi kojima je Allah, dž.š., dao da uživaju samo na ovome svijetu!“ (Muttefekun alejhi)
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Oni koji su bili najsitiji na Zemlji – bit će najgladniji na Sudnjemu danu!“ (Hasen. Sunen Tirmizi, br. 2478.; Sunen Ibnu Madže, br. 3351.)
Allah, dž.š., kaže: ''Onome ko žudi za ovim svijetom, Mi mu brzo dajemo ono što hoćemo, a i kome hoćemo, ali ćemo mu poslije toga Džehennem pripremiti, u kome će se osramoćen i odbačen peći.“ (El-Isra', 18.)
Draga braćo, znajte da ćemo odgovarati i da ćemo biti pitani za svaki ni'met, blagodat i uživanje u kojem smo. Propao je onaj koji je ni'met i Allahovu, dž.š., blagodat zloupotrijebio i hakka njenog nije ispunio, a nije propao onaj koji odreðeni ni'met nikako nije dobijao!
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Prvo pitanje koje će biti upućeno čovjeku na Sudnjemu danu u vezi s blagodati jeste: 'Zar ti nismo tijelo zdravljem opskrbili, i zar te nismo hladnom vodom pojili!?''' (Tirmizi, br. 3358.)
Zdravlje tijela i pitka, čista i hladna voda su dva ni'meta bez kojih se faktički ne može ni živjeti, i nema života bez njih. Stoga kada budemo odgovarali za život, kako smo ga živjeli – bit ćemo pitani za ni'met zdravlja i vode, jesmo li ih koristili u haramu ili dobrim djelima i halalu!
Dakle, draga braćo, kao što smo u prethodnim hutbama govorili – džennetski put je prepun iskušenja i prepreka, i neće ih savladati niko, osim onaj kome ahiret bude sva briga. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Džennet je prekriven poteškoćama, dok je Džehennem prekriven uživanjima i strastima!“ (Muslim, br. 2822.)
Musliman, koji je svjestan veličine Božije, sve svoje briga skraćuje na jednu, a to je ahiret i vječni spas! Pravi musliman sav svoj trud i sve svoje vrijeme troši na putu ostvarenja tog cilja, ne osvrćući se na dunjalučka kratka uživanja i razonode! Musliman je onaj koji ne prodaje skupo za jeftino! Onoliko koliko Allah, dž.š., ima mjesta u srcu tvome, toliko ćeš i ti kod Allaha, dž.š., imati mjesta, kao što je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Ko želi znati šta ga sutra čeka kod Allaha, dž.š. – neka samo pogleda u ono šta je on danas pripremio za Allaha, dž.š.!'' (Zuhd l-ibni Mubarek, br. 849., Darekutni u Efradu)
Ko bude neprestano razmišljao o Allahovom raziluku i zadovoljstvu – takvog neće omesti nikakvo uživanje ili ni'met, niti će ga ikakvo iskušenje zaslijepiti. Ko se s Allahom, dž.š., bude družio u ljepoti i imanju, Allah, dž.š., će mu se naći na usluzi onda kada mu bude teško.
Poslanik, s.a.v.s., rekao je Ibn Abbasu, r.a.: ''čuvaj Allaha – sačuvat će te; čuvaj Allaha – uvijek će ti izlaziti u susret; znaj za Allaha u uživanju i lahkoći – znat će za tebe onda kada budeš u teškoći. Kada moliš – moli Allaha, a ako pomoć tražiš – traži je od Allaha...“ (Sahih. Musned Ahmed b. Hanbel, br. 2804.)
Da bi čovjek bio u ovakvom halu, treba da je neprestano svjestan Allaha, dž.š., i da Ga se neprestano stidi više nego što se stidi ljudi i Allahovih, dž.š., stvorenja! Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Ono što ti je mrsko da o tebi ljudi znaju ili da ti ljudi vide – nemoj to činiti ni onda kada si sam!“ (Hasen. Kunzul-'Ummal, br. 5270.); ili: ''Obožavaj Allaha, dž.š., kao da Ga vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš – On tebe vidi!“ (Muttefekun alejhi)
Osoba koja razmišlja o ahiretu – kada zgriješi – sjeti se Allaha, dž.š., brzo se pokaje i povrati Pravome putu. Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Ostavite loše djelo – ako se sjetite Allaha, dž.š.!'' (Hasen. Medžme'ul-Zeva'id, br. 17687.)
Onaj ko bude strepio i ko se bude plašio Allaha, dž.š., na ovome svijetu, i ko se griješenja prema Njemu bude čuvao, i onaj koji je o ahiretu uvijek razmišljao – takav će biti bezbjedan i miran na Sudnjemu danu. Poslanik, s.a.v.s., kaže da je Allah, dž.š., rekao: ''Tako Mi Mog veličanstva i veličine – neće Moj rob imati dva mira niti dva straha! Ako bude bezbjedan i miran spram Mene na dunjaluku – prepast ću ga na Danu okupa svih ljudi, a ako Me se bude plašio na dunjaluku – bit će miran i bezbjedan na Danu okupa svih ljudi!“ (Sahih. Hiljetul-Evlija', 5/189.)
Onaj koji razmišlja o ahiretu – razmišlja o tome šta će ga Džennetu približiti kao i o onome šta će ga od Džehennema udaljiti. Ono što čovjek hoće i za čim žudi – Allah, dž.š., će mu to i dati! Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Džennet vam je bliži od kopče na vašoj cipeli, ali je isti slučaj i sa Džehennemom!'' (Sahihul-Buhari, br.6123.)
Ako čovjek bude iskren u borbi sa svojim nefsom i u borbi sa svojom dušom – Allah, dž.š., će mu olakšati put ka Sebi! Allah, dž.š., kaže: ''Allah još više povećava uputu onima koji se žele uputiti!“ (Merjem, 76.)
Onaj koji uvijek razmišlja o ahiretu, ne gleda na dunjaluk kao na vječnu kuću zbog toga što zna da je na dunjaluku samo putnik ka vječnosti. Poslanik, s.a.v.s., kaže da mu je Džibril, a.s., rekao: ''O, Muhammede, živi koliko hoćeš – umrijet ćeš; voli koga hoćeš – rastavit ćeš se od njega; radi šta želiš – to će te i čekati!“ (Sahih. Mustedrek od imama Hakima, br. 7921.)
Poslanik, s.a.v.s., čudio se tome kako je mnogo širom otvorenih vrata hajra i dobra – a tako malo ljudi na njih ulazi, i kako je mnogo uskih i stisnutih vrata šerra i zla – a tako mnogo ljudi se na njih probija.
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Nisam vidio ništa nalik džehennemskim strahotama – a da su ljudi tako nemarni spram njih, niti sam vidio išta nalik džennetskim ljepotama – a da su ljudi tako nemarni spram njih!“ (Hasen. Tirmizi, br. 2601.)
Osoba koja razmišlja o ahiretu – čuva se šerra i zla, a teži svakoj vrsti hajra i dobra! Osoba koja razmišlja o ahiretu je onakva kako je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se bude: ''Ponašaj se na dunjaluku kao da si stranac ili putnik!“ (Buharija, br.6053.)
Svi znate kako se treba ponašati jedan stranac ili jedan putnik i šta mu je činiti. Ko ne zna puta ili nema opskrbe i novaca, ili ne umije čitati znake, ili bude spor u hodu – takav putnik neće stići na svoje odredište! Kome ahiret bude sva briga – Allah, dž.š., će njegovo srce osloboditi od ostalih briga!
Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Kome sve brige budu jedna briga – briga proživljenja i Sudnjega dana, Allah, dž.š., će ga sačuvati od ostalih briga, a koga rastrgnu dunjalučke brige – Allah, dž.š., neće se obazrijeti na njega!“ (Hasen. Ibn Madže, br.257.)
Na drugom mjestu, Allah, dž.š., kaže: ''Kome ahiret bude najveća briga – Allah, dž.š., dat će mu bogatstvo u srcu, bit će miran i spokojan, a dunjaluk će mu silom doći, a kome dunjaluk bude najveća briga – Allah će mu siromaštvo pred oči posaditi, neće biti miran i spokojan, a od dunjaluka će mu doći samo ono što mu je odreðeno!“ (Sahih. Ibn Madže, br. 4105.)
Dakle, predavanje ahiretu je isplativo, dok predavanje dunjaluku ne može promijeniti ono što je već odreðeno!
Iz svega navedenog možemo zaključiti sljedeće:
1. Allahov zakon i sunnet po pitanju svih dunjalučkih stvari jeste da ih uzdiže, ali i spušta na zemlju.
2. Od znakova prezrenosti dunjaluka je i taj da ga Allah, dž.š., poklanja i nevjerniku, za razliku od dina.
3. Što ima više ni'meta, blagodati i uživanja – s time je i odgovornost veća.
4. Nekome će dunjalučke blagodati i uživanja biti nagovještaj pošteðenosti istog na Sudnjemu danu.
5. Put ka Džennetu prepun je prepreka i iskušenja.
6. Onaj koji razmišlja o ahiretu:
- zna za Allaha u lahkoći i teškoći,
- kaje se kada zgriješi,
- razmišlja o onome što će ga približiti Džennetu, kao i o onome što će ga udaljiti od Džehennema,
- ne gleda na dunjaluk kao na vječnu kuću,
- skroman je na dunjaluku i ne rasipa se,
- strepi i boji se Allaha, dž.š.,
- jedina briga mu je ahiret,
- srce mu je bogato i spokojno.
Šejh Mahmud Muhammed el-Haznedar
Islam
Islam (arapski: الإسلام al-islām), što u prijevodu na bosanski znači "predanost jednom Bogu" je monoteistička religija koja je nastala na Arapskom poluotoku u VII. vijeku naše ere. Danas je druga najrasprostranjenija religija na svijetu sa nešto više od 1.3 milijarde sljedbenika.
Sljedbenici islama nazivaju se muslimani. Muslimani vjeruju u postojanje samo jednog Boga (Allaha s.w.t.) te vjeruju da je Muhammed (Božiji mir i blagoslov na njega) Njegov rob i poslanik. Zajedno sa judaizmom i kršćanstvom Islam je jedna od tri abrahamske ili ibrahimske religije. Muslimani drže da je Islam ista ona vjera koju su stoljećima propovijedali Božji poslanici sve od Adema a.s, i da je Kur'an (sveta knjiga muslimana) posljednja Božja objava a Muhammed s.a.v.s. posljednji Božji poslanik. Islamsko učenje vidi Kršćanstvo i Judaizam kao derivacije učenja Ibrahima a.s. (Abrahama) i u tome prepoznaje njihove zajedničke korijene, a Kur'an ih naziva "Ljudima Knjige" (Ehl al-Kitab).
Prema podacima iz 1996. svaki četvrti stanovnik zemaljske kugle je musliman, a u brojkama to je preko 1.482.597 000 muslimana od ukupno 5.777.940.000 ljudi na Zemlji ili u procentima 26%.
Sljedbenici islama nazivaju se muslimani. Muslimani vjeruju u postojanje samo jednog Boga (Allaha s.w.t.) te vjeruju da je Muhammed (Božiji mir i blagoslov na njega) Njegov rob i poslanik. Zajedno sa judaizmom i kršćanstvom Islam je jedna od tri abrahamske ili ibrahimske religije. Muslimani drže da je Islam ista ona vjera koju su stoljećima propovijedali Božji poslanici sve od Adema a.s, i da je Kur'an (sveta knjiga muslimana) posljednja Božja objava a Muhammed s.a.v.s. posljednji Božji poslanik. Islamsko učenje vidi Kršćanstvo i Judaizam kao derivacije učenja Ibrahima a.s. (Abrahama) i u tome prepoznaje njihove zajedničke korijene, a Kur'an ih naziva "Ljudima Knjige" (Ehl al-Kitab).
Prema podacima iz 1996. svaki četvrti stanovnik zemaljske kugle je musliman, a u brojkama to je preko 1.482.597 000 muslimana od ukupno 5.777.940.000 ljudi na Zemlji ili u procentima 26%.
Historija islama
Vjerovanje
| Historija Islama | |||||||||||||||||||||||||||||||
| Vjerovanje | |||||||||||||||||||||||||||||||
| Jedinstvo • Allah Meleci • Kur'an Božiji poslanici • Sudnji dan Kada' i Kader |
Naročite se na:
Objave (Atom)